|
|
|
J. Rimac: Ne znam koja bi bila svrha srpskoga konzulata u Kninu - 02.rujan 2010
|
Tadićeva ideja - Reakcije na mogući dolazak srpskih diplomata
J. Rimac: Ne znam koja bi bila svrha srpskoga konzulata u Kninu
Koji je cilj ove inicijative kad se na području našeg grada sva prava nacionalnih manjina poštuju, dodaje gradonačelnica Knina.
Povećaj J. Rimac: Ne znam koja bi bila svrha srpskoga konzulata u Kninu
Ima mnogo boljih priča o suživotu, kazala je gradonačelnica Rimac
l
Premještanje Konzulata Srbije iz Rijeke u Knin, koje je ovih dana ponovno aktualizirano u Srbiji, komentirala je Josipa Rimac, kninska gradonačelnica.
– Svoj stav o tome da Srbija u Kninu otvori konzulat nisam promijenila i ne vidim potrebu otvaranja, pogotovu ne tako velikog pritiska. Ne znam koja bi bila svrha otvaranja konzulata, društvena, politička, kulturna... – pita se gradonačelnica.
Otvaranje konzulata, kazala je, nije u nadležnosti lokalne samouprave, već je to odnos država, odnosno diplomacije. Smatra da je možda otvaranje konzulata bilo opravdano 1996. ili 1997., ali ne sada.
– Riječ je o nejasnu vremenu, a u gradskoj su upravi Knina – kaže J. Rimac, i predstavnici srpske manjine koji dijele njezino mišljenje.
– Koji je cilj otvaranja konzulata kad se na području Knina sva prava nacionalnih manjina poštuju – pita javno gradonačelnica te demantira svaki pojedinačan slučaj u kojem se navodi suprotno.
Za komentar Milorada Pupovca, ističe J. Rimac, o tome kako se gradonačelnici mijenjaju kaže da je točan jer podliježu reizboru. No sadašnju kninsku vlast izabrao je narod, a predstavnici Srba i Hrvata bili su na listi – zajedno.
Gradonačelnica je komentirala i spomen-ploču u spomen egzodusu Srba, koju Pupovac spominje.
– Borili smo se za ovu državu da bismo poštovali njezine zakone i Ustav, a oni koji su tu ploču postavljali nisu poštovali ni zakone ni osnovna prava o postavljanju na javnoj gradskoj površini – tvrdi ona.
Kaže kako je i u samom tekstu na spomen-ploči mnogo netočnih navoda i neistina, a na to su upozorili i predstavnici srpske nacionalne manjine.
– Ima mnogo boljih priča o suživotu Hrvata i Srba, koje su dnevne i životne i ražalostimo se svaki put kad čujemo ovakve izjave političara koji kao da su ljubomorni na naš dobar suživot. Miroslav Kalanj ne slaže se u potpunosti s gradonačelnicom te tvrdi kako bi konzulat u Kninu trebalo otvoriti.
– Ima dosta Srba povratnika kojima je vrlo teško naći posao. Smatra da bi u tome konzulat trebao pomoći. Ne treba gledati na nacionalnost – poručuje on.
|
|
|
|
ZBOG VELIKOG BROJA UČENIKA, DONESENA ODLUKA O VELIKOJ INVESTICIJI Kninu i treća osnovna škola - 30.kolovoz 2010
|
S obzirom na veliki broj učenika u Kninu, kojih je proteklih godina bilo oko dvije tisuće u dvije kninske osnovne škole, u ovom gradu izgradit će se još jedna. Nova škola uvrštena je u prijedlog mreže osnovnih škola, čiji je osnivač Šibensko-kninska županija.
Izgradnjom treće osnovne škole u Kninu svim učenicima omogućit će se pohađanje nastave u jednoj smjeni, no s obzirom na trenutnu besparicu čini se da je gradnja škole ipak još daleko.
OŠ Franje Tuđmana u Kninu. Unatoč smanjenju broja učenika, i dalje su velike potrebe za izgradnjom još jedne škole
- Najkasnije bi trebala biti izgrađena do 2018. godine. Plan ovisi o financijskim mogućnostima grada Knina i Županije, te situacije u državnom proračunu, jer bi svi zajedno trebali sudjelovati u financiranju projekta – ističe Dijana Ercegović pročelnica županijskog Upravnog odjela za prosvjetu, znanost, kulturu i sport. Pročelnica naglašava kako je sada na potezu Grad Knin koji svojim prostornim planom treba odrediti lokaciju buduće škole, kako bi se zajedno krenulo u izgradnju.
Osim škole u Kninu, prijedlogom mreže osnovnih škola planira se i izgradnja nove škole u općini Bilice. Ondje zasad postoji četverogodišnja škola, a izgradit će se nova osmogodišnja škola koju bi trebalo pohađati oko 300 učenika. Djeca iz Bilica sada pohađaju predmetnu nastavu u OŠ Jurja Dalmatinca u Šibeniku. Općina Bilice osigurala je teren u blizini sadašnje područne škole i pribavila građevinsku dozvolu.
U Kninu, na žalost, dosad nisu odredili ni lokaciju. S obzirom na naseljenost grada, škola bi se trebala graditi blizu bolnice ili u blizini naselja Kovačić, odakle sada putuje veliki broj djece do prilično udaljene OŠ Domovinske zahvalnosti, kod policije. Grad je odustao od ranijeg prijedloga obnove bivše škole učenika u privredi, nasuprot “Tvika”, oštećene u potresu 1986. godine, jer je zgrada premala i u vrlo lošem stanju.
Piše ŽIVANA JURAS
Nema ukidanja
U Šibensko-kninskoj županiji ukupno je 13 osnovnih škola čiji je osnivač Županija, a pohađa ih preko pet tisuća učenika. Škole se nalaze u Čistoj Velikoj, Drnišu, Kistanjama, Kninu, Murteru, Pirovcu, Primoštenu, Rogoznici, Tisnome, Unešiću i Vodicama.
Neke od njih već rade u jednoj smjeni, ali na žalost ne zbog primjene državnog pedagoškog standarda, već zbog sve manjeg broja učenika u nekim dijelovima županije.
- I u Kninu je zadnjih godina primjetan trend smanjenja broja učenika, no ipak su i dalje velike potrebe za izgradnjom nove škole. Niti jedna postojeća škola u županiji neće se ukinuti, iako će tri škole u idućoj školskoj godini imati manje od 150 učenika – kaže pročelnica Dijana Ercegović.
|
|
|
|
Knin: nezaposleni nemaju četiri tisuće kuna za tečaj - 29.kolovoz 2010
|
Unatoč lošoj strukturi kninjana bez posla, sve manje zainteresiranih za doedukaciju....
Nezaposleni Kninjani se, među ostalim, mogu obrazovati i za proizvođaće sira
Što je manje polaznika, to su cijene tečaja veća, a kreću se otprilike od 3200 do 4 tisuće kuna
Loša obrazovna struktura nezaposlenih osoba u Kninu sporo se mijenja, unatoč nastojanjima Pučkog otvorenog učilišta koje svake godine građanima nudi čitav niz programa za prekvalifikaciju, stjecanje srednjoškolskog i osnovnog obrazovanja.
Na kninskom Zavodu za zapošljavanje krajem srpnja bila su prijavljena ukupno 1632 nezaposlena, od čega je više od 35 posto osoba bez završene srednje škole. Bez posla je 527 osoba sa završenom samo osnovnom školom, dok 42 osobe nisu završile niti osnovno obrazovanje.
Stanje je još gore nakon ljetne sezone, kada bez srednje škole bude oko 40 posto nezaposlenih. Recesija se odrazila i na edukaciju, jer u Pučkom učilištu bilježe dosta slabiji interes polaznika nego prijašnjih godina.
Upisi u nove programe obrazovanja odraslih nedavno su započeli i trajat će do 25. rujna. Iako ima još dosta vremena za upis, ravnatelj Pučkog učilišta Mato Milanović nije preveliki optimist.
- Dosta je nepovoljna situacija, jer malo je fondova za financiranje programa. Obrazovanje odraslih je primjerice bilo predviđeno za financiranje iz državnog proračuna, međutim, to nikad nije zaživjelo. Smanjen je i novac za deficitarna zanimanja preko Zavoda za zapošljavanje, pa polaznici uglavnom ovise o samofinanciranju. Slična je situacija u gotovo svim pučkim učilištima u Hrvatskoj – kaže Milanović.
Budući da je većina kandidata koji se upisuju na tečajeve POU-a nezaposleno, teško im je osigurati novac za svoje dodatno obrazovanje.
- Cijene pojedinih programa ovise o broju polaznika, jer što je manje polaznika, to je cijena veća. Kreću se otprilike oko 4 tisuće kuna za jedan razred za skupinu od sedam polaznika, do 3200 kuna za veću skupinu od 15 polaznika – objašnjava Milanović.
Najveće zanimanje Kninjani su dosad pokazivali za programe stjecanja srednjoškolskog obrazovanja, a od ove jeseni bit će im ponuđen niz novih zanimanja.
Pršutari, vinari i sirari
Pučko otvoreno učilište oglasilo je natječaj za programe srednje škole – stjecanje i i prekvalifikaciju za zanimanja ekonomist, prodavač, kuhar, konobar i vozač motornog vozila.
Otvoreni su natječaji za programe osposobljavanja za obavljanje poslova u zanimanjima kuhar, konobar, pekar, mljekar – sirar, proizvođač pršuta, vinar – vinogradar, voćar, bravar, zidar, zavarivač, pomoćni tesar, pomoćni armirač, vozač viličara, knjigovođa, operater na računalu, njegovatelj, krojač, podešivač strojeva za proizvodnju vijaka.
Polaznici se ove jeseni mogu upisati u program osnovnoškolske naobrazbe odraslih i tečajeve stranih jezika – engleskog, njemačkog, talijanskog i francuskog.
|
|
|
|
ZDRAVLJE NARODU Knin stanovima i specijalizacijama privlači kadrove - 27.kolovoz 2010
|
Sve se više ulaže u opremanje kninske bolnice i u stručne kadrove
Ministarstvo zdravstva odobrilo je kninskoj bolnici još jedanaest specijalizacija te će početkom jeseni biti raspisan novi natječaj za liječnike specijalizante.
Prošle je godine Opća bolnica “Hrvatski ponos” potpisala ugovore s 11 liječnika specijalizanata, pa će u dvije godine ta ustanova dobiti čak 22 specijalizacije.
− Odobrene su dvije specijalizacije iz kirurgije, dvije iz interne medicine, jedna iz neurologije, dvije iz radiologije, jedna specijalizacija iz pedijatrije, te po jedna iz anesteziologije, psihijatrije i fizikalne medicine – kazao nam je dr. Oliver Ojdanić, ravnatelj kninske bolnice.
Prošle su godine potpisani ugovori za specijalizacije iz anesteziologije, interne medicine, kirurgije, pedijatrije, ginekologije, fizikalne medicine, radiologije i biokemije, pa će kninska bolnica značajno pojačati svoj liječnički kadar.
U kninskoj bolnici očekuju dobar interes liječnika, kao i na prošlom natječaju, kad se za specijalizacije u Kninu prijavilo više od 30 liječnika iz cijele Hrvatske. Zadovoljstvo zbog dobivanja novih specijalizacija ne krije ni gradonačelnica Knina Josipa Rimac, koja smatra da će to pridonijeti jačanju zdravstvene skrbi u Kninu.
Građani Knina također su sretni što se, nakon odvajanja kninske bolnice od Opće bolnice Šibenik prije dvije godine, više ulaže u opremanje bolnice i u stručne kadrove, kako bi se zdravstvena zaštita stanovništva tog područja podignula na višu razinu.
Postoji ipak sumnja kakav će biti odaziv liječnika te hoće li nakon specijalizacije ostati raditi u Kninu. Kako bi privukli mlade liječnike da dođu živjeti i raditi u Kninu, gradske vlasti nastojat će ih stambeno zbrinuti u zgradi koja se planira izgraditi u novom centru Knina, na prostoru bivše vojarne Senjak.
Od Ministarstva regionalnog razvoja Grad Knin zatražio je 30 kadrovskih stanova, od kojih bi se dio prenio Općoj bolnici “Hrvatski ponos”.
|
|
|
|
Priopćenje kninske koordinacije braniteljskih udruga - 25.kolovoz 2010
|
Koordinacija Braniteljskih udruga Hrvatskog kraljevskog grada Knina održala
je u 17.sati izborni sastanak kojem su nazočili predstavnici devet
braniteljskih udruga članica kninske koordinacije..
Jedima točka dnevnog reda bila je izbor novog predsjedavajućeg Kninske
koordinacije.
Tajnim glasovanjem izabran je Ante Anić Kremić pedsjednik UBDDR Knina.
Ante Anić Kremić dobio je povjerenje osam predstavnika od devet nazočnih
predstavnika udruga branitelja grada Knina da predsjeda koordinacijom u
narednom periodu od godinu dana.
Kremić se zahvalio svim nazočnim na povjerenju koje mu je ukazano i naglasio
da će dati sve od sebe da kninska koordinacija i dalje nastavi sa ozbiljnim
radom a sve u svrhu očuvanja digniteta Domovinskog rata kao i vođenje brige o braniteljskoj populaciji koju ova koordinacija obuhvaća..
Koordinacija Braniteljskih udruga grada Knina
|
|
|
|
Saznajte nešto malo o Kninu - 20.kolovoz 2010
|
Grad Knin leži nedaleko od izvora rijeke Krke, na tromeđi Like, Bosne i Dalmacije, na križanju važnih putova između unutrašnjosti i mora, zbog čega je često i nazivan Ključem Hrvatske i Vratima Dalmacije.
Smješten je u kraškome polju omeđenom planinama kroz koje protječe sedam rijeka i rječica. Omeđen je planinskim masivima: sa sjevera Plješevicom i Orlovicom, s istoka Dinarom (najviši vrh Hrvatske 1831m), a s juga Prominom. Planinski predjeli ispresijecani su plodnim poljima: Kninskim poljem, Kosovim poljem, Mokrim poljem te manjim dijelom Cetinskim poljem na istoku.
Rijeka Krka na kninskom području ima šest pritoka: Krčić, Kosovčica, Orašnica, Butižnica, Čikola i Zrmanja na zapadnom dijelu. Tu je i rijeka Cetina na istočnomu dijelu kninskoga područja. Klima je submediteranska, na prijelazu između mediteranske i kontinentalno-planinske. Srednja godišnja temperatura zraka u Kninu je 12,9 stupnjeva s hladnim, vjetrovitim zimama i jako vrućim i suhim ljetima.
Knin je raskrižje cestovnih i željezničkih pravaca između jadranske i kopnene Hrvatske. Prometno je povezan s velikim hrvatskim jadranskim – županijskim središtima i pomorskim lukama Splitom (100 km), Šibenikom (56 km) i Zadrom (91 km). Također, međunarodne zračne luke Split i Zadar nalaze se samo na sat ugodne vožnje od Knina. Prometno-turističku pogodnost ovoga područja povećava i blizina nacionalnih parkova (Krka, Kornati, Paklenica i Plitvice) kao i parka prirode (Velebit) te ornitološkog rezervata (Vransko jezero).
Grad Knin obiluje kulturno-povijesnim spomenicima te prirodnim atrakcijama koje svojom snagom i ljepotom posjetitelje ostavljaju bez daha. Od 17 000 staovnika gotovo je njih 6 000 mlađe od 19 godina što ovom gradu s pravom daje da se diči titulom najmlađeg grada u Hrvatskoj.
Sve Vas pozivamo da posjetite hrvatski kraljevski grad Knin, te se uvjerite u njegove prirodne ljepote, dugu i burnu povijest, te posebnu gostoljubivost koju Grad Knin pruža svim svojim gostima.
|
|
|
|
KNIN:ISTRAGA SMRTI BLIZANACA PRI POROĐAJU Suprug tvrdi: Tragedija se mogla izbjeći - 20.kolovoz 2010
|
Što se točno dogodilo kod porođaja Biljane Ilić?
Rođenje blizanaca, događaj koji je kninskoj obitelji Biljane i Ivana Ilića trebao biti najsretniji u životu, pretvorio se 9. kolovoza u veliku tragediju - djeca su umrla pri porođaju, a Biljana je u kritičnom stanju iz bolnice Hrvatski ponos u Kninu hitno prevezena u splitski Klinički bolnički centar.
Danas je izvan životne opasnosti, a Ivan drži da se obiteljska drama mogla izbjeći da u zdravstvenom sustavu netko nije zakazao. To je i razlog što se obratio Državnom odvjetništvu u Kninu.
- Biljana nije imala većih zdravstvenih teškoća tijekom trudnoće. Tjedan dana prije porođaja bila je na redovitom pregledu, a onda su počeli bolovi u trbuhu i povraćanje. Nazvali smo doktora telefonom, a on nas je uvjerio da je sve to normalno jer se radi o blizanačkoj trudnoći te da bebe pritišću majčin želudac, što izaziva mučninu, povraćanje i nelagodan osjećaj - kaže Ilić.
Desetak dana prije termina, Biljana je završila u bolnici. Po Ivanovoj priči, dovezao ju je oko osam sati, a dva sata poslije umrla je najprije jedna, a onda i druga beba. - Objašnjeno mi je da je došlo do komplikacija oko pupčanih vrpca, a supruga mi je bila u jako lošem stanju, zbog čega je prevezena u Split.
Nije više u životnoj opasnosti, ali mi je preteško shvatiti i prihvatiti da nas je zadesila takva agonija i da bebe, unatoč redovitim liječničkim kontrolama i upozorenjima da se nekoliko dana prije poroda događa nešto neuobičajeno, nisu mogle biti spašene - zaključuje 40-godišnji Kninjanin. Sada mu je 5-godišnji sinčić najveća utjeha i zbog njega, veli, mora izdržati.
- Ne smijem žalovati ni zbog sina, ni zbog Biljane. Pokušavam biti jak i čvrst, ali u dubini duše mi je neizdrživo teško.
O tragediji Ilićevih, Oliver Ojdanić, ravnatelj Opće bolnice Hrvatski ponos u Kninu, ne želi se izjašnjavati dok o tome što je pošlo po zlu posljednju riječ ne kažu povjerenstva koja ispituju slučaj. Na tome rade povjerenstva - bolničko, Ministarstva zdravstva i Liječničke komore.
- U svoje i ime svih zaposlenika bolnice, obitelji Ilić izrazio sam sućut, a koristim priliku da to uradim i javno. O nalazu povjerenstava javnost će biti upoznata nakon što timovi odrade svoj posao - zaključio je Ojdanić.
Marina Jurković
Ilić dao izjavu u Državnom odvjetništvu
Iz Općinskog državnog odvjetništva u Kninu potvrđeno nam je da je Ivan Ilić pristupio u odvjetništvo te o tragičnom događaju, za koji drži da se mogao izbjeći da su liječnici stručno obavili svoj posao, dao izjavu na zapisnik. “Izjava je proslijeđena na provjeru navoda policiji”, rekao nam je Ivan Jukić, općinski državni odvjetnik u Kninu.
Nakon poroda pala sam u šok i probudila se u Splitu
Još sam u šoku i sva se ježim dok govorim o svemu – kazala nam je u srijedu u bolesničkoj sobi splitske Klinike za ženske bolesti i porode tridesetčetverogodišnja Biljana Ilić, koja je 9. kolovoza u Općoj bolnici Hrvatski ponos u Kninu pri porodu izgubila blizance.
- Nisam imala problema s trudnoćom, no zadnja dva tjedna prije poroda stalno sam povraćala i mislila sam da je to uobičajeno. Za vikend sam bila kući i u ponedjeljak ujutro sam dobila trudove. Mislim da sam rodila relativno brzo. Kraj mene je bilo troje liječnika. Kad su mi kazali da su djeca mrtva, pala sam u šok i više ničeg se ne sjećam – ispričala nam je Biljana te dodala da se probudila tek u šok-sobi splitske bolnice.
- Moj suprug više će vam znati reći što se dogodilo, ja stvarno ne znam – kazala je i dodala kako se fizički bolje osjeća i da ima svu potrebnu liječničku skrb. Biljana Ilić prije pet godina prvi put je postala majka zdravog djeteta, no u ponedjeljak u kninskoj bolnici oko 11 sati rodila je dva mrtva dječaka. U teškom stanju u noći s ponedjeljka na utorak prebačena je u Split.
- Zbog komplikacija koje su ugrozile život rodilje, iste noći oko jedan sat dovedena je u splitsko rodilište. Trudnoću i porod kompromitiralo je jedno od najtežih stanja koja se događaju samo u trudnoći i zove se Hellp sindrom. Rodilja se uspješno oporavila u intenzivnoj njezi Klinike i prebačena je na Odjel – kazao nam je predstojnik splitske Klinike za ženske bolesti i porode prof. Tomislav Strinić, inače redoviti profesor na Medicinskom fakultetu.
Iz Ministarstva zdravstva RH poručili su kako čekaju detaljnije izvješće kninske bolnice, a o cijelom slučaju neće se izjašnjavati dok ne dobiju histološki nalaz, koji se očekuje za dva tjedna.
TINA DISOPRA
|
|
|
|
Knin dao tri akademika:Ispred Veleučilišta otkrivena bista dr. Slavka Krvavice - 11.kolovoz 2010
|
Ispred zgrade Veleučilišta Marka Marulića u Kninu otkrivena je bista akademika Slavka Krvavice (1920.- 2003.), dugogodišnjega profesora na Veterinarskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, inače rođenom Kninjaninu.
Krvavica je bio tajnik razreda za prirodne znanosti HAZU-a i član Predsjedništva HAZU-a. Prigodom otkrivanja biste, predsjednik Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti Milan Moguš govorio je o životu i radu Slavka Krvavice, s kojim ga je vezivalo i višegodišnje prijateljstvo.
- Krvavica je bio čovjek koji je svijetlio umom i nadahnjivao radošću - istaknuo je akademik Moguš.
Dekan Veleučilišta dr. Marko Jelić podsjetio je da su tri poznata hrvatska akademika rodom iz Knina - Slavko Krvavica, Hrvoje Požar i Slavko Matić. Hrvoje Požar bio je profesor na Elektrotehničkom fakultetu u Zagrebu i glavni tajnik HAZU-a sve do svoje smrti 1991. godine.
Vlada RH je u čast Hrvoja Požara Energetski institut nazvala po njemu, a Kninjani su mu se odužili bistom ispred Veleučilišta i šetalištem koje od zgrade Veleučilišta vodi prema Tvrđavi. Treći kninski akademik je Slavko Matić, predsjednik Hrvatskoga šumarskog društva i predsjednik Akademije šumarskih znanosti.
U nazočnosti Zdenke Krvavice, supruge akademika Slavka Krvavice, i ministra znanosti Radovana Fuchsa, bistu je otkrio predsjednik Gradskog vijeća Knina Nikola Blažević, istaknuvši kako će Knin na tome mjestu ispred Veleučilišta dobiti aleju svojih velikana.
|
|
|
|
Knin dao tri akademika:Ispred Veleučilišta otkrivena bista dr. Slavka Krvavice - 11.kolovoz 2010
|
Ispred zgrade Veleučilišta Marka Marulića u Kninu otkrivena je bista akademika Slavka Krvavice (1920.- 2003.), dugogodišnjega profesora na Veterinarskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, inače rođenom Kninjaninu.
Krvavica je bio tajnik razreda za prirodne znanosti HAZU-a i član Predsjedništva HAZU-a. Prigodom otkrivanja biste, predsjednik Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti Milan Moguš govorio je o životu i radu Slavka Krvavice, s kojim ga je vezivalo i višegodišnje prijateljstvo.
- Krvavica je bio čovjek koji je svijetlio umom i nadahnjivao radošću - istaknuo je akademik Moguš.
Dekan Veleučilišta dr. Marko Jelić podsjetio je da su tri poznata hrvatska akademika rodom iz Knina - Slavko Krvavica, Hrvoje Požar i Slavko Matić. Hrvoje Požar bio je profesor na Elektrotehničkom fakultetu u Zagrebu i glavni tajnik HAZU-a sve do svoje smrti 1991. godine.
Vlada RH je u čast Hrvoja Požara Energetski institut nazvala po njemu, a Kninjani su mu se odužili bistom ispred Veleučilišta i šetalištem koje od zgrade Veleučilišta vodi prema Tvrđavi. Treći kninski akademik je Slavko Matić, predsjednik Hrvatskoga šumarskog društva i predsjednik Akademije šumarskih znanosti.
U nazočnosti Zdenke Krvavice, supruge akademika Slavka Krvavice, i ministra znanosti Radovana Fuchsa, bistu je otkrio predsjednik Gradskog vijeća Knina Nikola Blažević, istaknuvši kako će Knin na tome mjestu ispred Veleučilišta dobiti aleju svojih velikana.
|
|
|
|
Inicijativa mladih traži ponovno postavljanje spomen-ploče za izbjeglice - 06.kolovoz 2010
|
ZAGREB, 6. kolovoza 2010. - Inicijativa mladih za ljudska prava najavila je danas da će od Grada Knina zatražiti ponovno postavljanje spomen-ploče izbjeglicama te da će kazneno prijaviti tajnika zagrebačkog ogranka Hrvatske čiste stranke prava Ivana Škrleca, koji je, tvrde, koordinatoru Inicijative Mariu Mažiću prijetio fizičkim napadom.
U priopćenju Inicijative tvrdi se da je Škrlec u e-mailu koordinatoru Inicijative napisao: "Ovim putem obećavam da ću osobno ili uz pomoć Hrvata, prvom prilikom kada ću prolaziti kroz Knin, srušiti ploču koju ste postavili, vi djeco jugo-četničko-partizanskog šljama. A tebi osobno poručujem - ne dao ti Bog da te sretnem i prepoznam ikada, jer se nećeš dobro provesti".
Inicijativa je jučer, na Dan pobjede i domovinske zahvalnosti, postavila spomen-ploču izbjeglicama uz cestu na sjevernom izlazu iz Knina, kojom su prije 15 godina izbjeglice bježale iz Knina.
Ploča je uklonjena, a kninska gradonačelnica Josipa Rimac priopćila je da se to dogodilo jer ploča nije imala potrebne dozvole.
Inicijativa priznaje da nema dozvolu za postavljanje ploče, ali najavljuje da će od Grada tražiti da se ploča vrati na mjesto na kojem je bila, a tvrde da su komunalne službe ploču uklonile jer je to osobno zatražila gradonačelnica.
"Vladin Ured za ljudska prava najavio je Inicijativi da će postavljanje spomen-ploče tretirati kao nenamjensko trošenje sredstava, jer je Inicijativa na spomen-ploči napisala kako je postavljena uz financijsku potporu vlade", navodi Inicijativa.
U priopćenju se objašnjava da je Inicijativa putem javnog natječaja od vlade dobila 3000 eura za poticanje aktivizma mladih za suočavanje s prošlošću u ratom pogođenim zajednicama. "Inicijativa nije prekršila nijednu stavku ugovora koji je potpisala s vladinim Uredom za ljudska prava, jer same akcije nisu bile opisane u projektnom prijedlogu niti u ugovoru. Inicijativa je samo naglasila činjenicu da je ploča postavljena sredstvima dobivenim na spomenutom natječaju", stoji u priopćenju.
Hina
|
|
|
|
|
