Udruga hrvatskih branitelja liječenih od posttraumatskog stresnog poremećaja
Šibensko-kninske županije "Tvrđava-Knin"
 
Vijesti

 Mrtva vjera - 30.listoapd 2011
  Mrtva vjera

Datum 29.10.2011.

„Vjera koja ne dvoji, mrtva je vjera", kaže Miguel de Unamuno. Ali ne brinite se, unutar crkvenih struktura u Hrvatskoj vlada blaženi feudalni mir. Najveća tragedija Crkve u ovoj zemlji dogodila se u zadnjih desetak godina povratom imovine i mirovanjem u materijalnom i novčanom blagostanju. Statična Crkva koja uživa u stečenim pozicijama, Crkva je koja tone u živo blato mlakosti i nevjere. Takva Crkva može odgojiti samo oportune podanike koji ne dvoje ni oko čega i koji se ne pitaju ni o čemu. Crkva poslušništva nadvladala je Crkvu odvažnog apostolata. Zato nema plodova, i zato se još uvijek ponavlja refren o šutnji mladih na trgu s Papom, a neki biskupi govore da su još pod dojmom Papina posjeta. U međuvremenu, ništa se i nije dogodilo, ništa nisu sami učinili, pa se i nemaju za što „uhvatiti". Takva statičnost, ukorijenjenost u prošlosti, u romantizmu i sentimentalizmu vjere i u određene situacije kojima se nadahnjuju za budućnost, dok oko njih promiču epohe, mijenjaju se eoni, padaju imperiji, propadaju banke a gladuje puk o kojemu bi se trebali brinuti ne samo duhovno, nego i u društvenom smislu – zaista je teško shvatljiva i pomalo groteskna. Pastiri drže da je njihova odgovornost samo moralna, prigodničarska. Dinamika vremena i društvenih mijena je takva, da je njihova odgovornost puno veća, za formaciju katolika, za njihov društveni utjecaj koji je nikakav, smiješan, jer nam je Crkva poput kornjače ili strašljivog ježa koji šuška noću uokolo, a kad začuje korake stisne se od straha, sklupča se ili uvuče glavu pod oklop i šuti dok ne prođe stvarna ili umišljena opasnost.

Strašljivi pastiri

Jao vjernicima čiji su pastiri gole kukavice i pred vukovima se skrivaju iza plota! Kad vas opet budu izvodili pred sudove, tko će se zauzeti za vas? Gdje je ta solidarna zajednica vjernih? Ne umišljajmo si nešto značajno jer smo pro forma tu gdje jesmo! Galopiramo poput zapadne Europe prema ponoru nevjere! Za nekoliko godina i naše će crkve zjapiti prazne ako nešto konkretno ne poduzmemo, u duhovnom smislu! Vjernici moraju biti intelektualno i duhovno oboružani da bi se nosili s duhom vremena, moraju znati što se događa, moraju razumjeti vlastitu vjeru! A kako će je razumjeti ako ih vode oni koji ne dvoje ni oko čega i čija je vjera mrtva utoliko koliko je sigurna! Ta ima li žive vjere tamo gdje je sigurnost teškoga bogatstva? U tomu je naše posrnuće, naš pad, u zlatu i srebru, u ruhu i imovini, u zlosretnom gospodarenju kojemu nisu vični crkveni ljudi, koji se nisu snašli odjednom zatečeni u raspolaganju proračunskim milijunima, koji odoše na bauštele, umjesto u ljude i stvaranje nove katoličke duhovne elite! Uzoriti oniks će ostati zaštitni znak ovoga vremena u našoj Crkvi, onako kako će je pamtiti profana povijest.

Koliko puta treba ponoviti: dragi kršćani, ovako nam je kako nam je zbog nas samih! Nema ni hrvatskog Adenaurea ni Hammarskjolda, nema velikih ljudi u našoj politici, velikih kršćana i mistika, a usudit ću se kazati jasno i glasno – zašto: zato jer ih naša Crkva nije bila kadra odgojiti! Jednoga je odgojila, ali za Remetinec.
Autoru možete pisati na zoran.vukman@yahoo.com
   Vijesti

 Bogdanovci: "Nulta točka svih razgovora sa susjednom Srbijom je pitanje zatočenih i nestalih hrvatskih branitelja i civila - 30.listoapd 2011
  U Bogdanovcima otkriveno spomen obilježje žrtvama agresije 1991.

BOGDANOVCI, 30. listopada 2011. (Hina) - U spomen na 59 žrtava agresije bivše JNA i srpskih paravojnih postrojbi 1991. godine na Bogdanovce, danas je na mjesnom groblju otkriveno spomen-obilježje.

U nazočnosti velikog broja članova obitelji i rodbine poginulih i nestalih Bogdanovčana, visokih državnih dužnosnika i županijskih i lokalnih čelnika, otkrile su ga kćerka poginulog hrvatskog branitelja Rebeka Krasnići i predsjednica Vlade Jadranka Kosor.

Spomen obilježje za žrtve, ekshumirane u Bogdanovcima iz tri masovne grobnice i niza pojedinačnih grobnih mjesta, rad je akademskog kipra Slavomira Drinkovića.

U prigodnom govoru Jadranka Kosor navela je kako je na popisu zatočenih i nestalih u Domovinskom ratu još 999 osoba, od kojih 446 s područja Vukovarsko-srijemske županije. "Nulta točka svih razgovora sa susjednom Srbijom je pitanje zatočenih i nestalih hrvatskih branitelja i civila. Tražimo i imamo pravo tražiti istinu o njima", kazala je Kosor, dodajući kako se "ključ za pronalazak istine o svima onima koje tražimo nalazi u arhivima neprijateljske JNA".

Izaslanik Predsjednika Republike Ive Josipovića, brigadni general Ivan Jurić podsjetio je kako su Bogdanovci tijekom opsade Vukovara 1991. bili jedina veza opkoljenog grada sa svijetom, dodajući kako će to mjesto ostati zapamćeno kao "groblje neprijateljskih oklopa".

Nazočnima se u ime Hrvatskog sabora obratio saborski zastupnik Petar Mlinarić, koji je ocijenio kako se o hrabroj obrani Bogdanovčana tek trebaju ispisati stranice povijesti. Također je poručio kako Hrvatska neće odustati od kažnjavanja krivaca za ratne zločine nad hrvatskim građanima u Domovinskom ratu.

Govorili su i vukovarsko-srijemski župan Božo Galić i načelnik Općine Bogdanovci Marijan Gelo, koji je naveo kako je u Domovinskom ratu živote izgubilo 130 mještana.

U spomen na poginule i nestale Bogdanovčane u Domovinskom ratu vijence podno otkrivenog spomenika položila su brojna izaslanstva dok su molitvu predvodili velečasni Mato Martinković i Ante Mihaljević.
   Vijesti

 OČAJNICI U PAĐENIMA Skupljači gelera bez glave radi 50 kuna - 30.listoapd 2011
  OČAJNICI U PAĐENIMA Skupljači gelera bez glave radi 50 kuna
Kako ja da objasnim svojim ovcama da mi ne odoše gore u brdo, nego ih svako jutro svrćem da idu dolje, na drugu stranu.

Ne smijemo mi u brdo, kažem ja njima. De ću, kud ću, da stradam i ja i ovce mi. Pitala sam ja vojsku kako to izgleda, to opasno. Rekoše mi: to je, baba, ovako okruglo, sjajno i ima na sebi krpicu. A ja to nisam vidjela, hvala Bogu. Puko je i meni prozor u kužini, ali mi vojska zamijenila. Našla sam i ja dio jedan, đavo ga odnio. Ovako: gore šiljat, a dolje, da izvineš, šupalj. Ja se mislim - ako je šuplje, valjda u njemu nema ništa, pa odoh po motku da ga nabodem.
Skretničar Vedran Šimlješa pokazuje dio bombe kakve prikupljaju po okolici raznesene vojarne u Pađenima
Opasno područje

Ja se vratim kasnije, a ono niđe ga nema, nestade... - uzbuđeno prepričava pronalazak dijela eksplodirane granate Ljubica Dragojle zvana Ljuba, 72-godišnjakinja iz zaseoka Dragojle u Pađenima kod Knina. Pađene, više pusto nego naseljeno mjesto uz “staru cestu” od Splita prema Zagrebu, postale su široj javnosti poznatije polovicom rujna, kada su postali udarna, tj. bombastična vijest u hrvatskim i drugim medijima.

Podsjetimo, zbog požara u vojarni, odnosno vojno-skladišnom kompleksu s jedanaest skladišta dupke punih streljiva, bombi, granata i drugih eksplozivnih sredstava, danonoćno su se čule eksplozije i detonacije na kninskom području, bio je prekinut cestovni i željeznički promet, a oko 200 stanovnika obližnjih sela evakuirano je zbog smrtonosne prijetnje. No takve prijetnje još uvijek nisu otklonjene - opasnost od neeksplodiranih porazbacanih bombi i dalje prijeti kilometrima uokolo vojarne.

- Upozoravamo građanstvo da je opasno prikupljanje sekundarnih sirovina na lokaciji vojarne Pađene i u njezinoj okolici zbog mogućih neeksplodiranih minsko-eksplozivnih sredstava. Posebno je opasno područje same vojarne i okoliš u radijusu od 3000 metara - alarmiraju iz Državnog ureda za zaštitu i spašavanje. Na to upozorava i žaloban prizor spaljene čađave šume u širokom krugu uokolo vojarne, uzduž magistralne ceste i pruge, te zlokobne crvene trake na kojima piše: MINE.

Nedvosmisleni su i natpisi “stop, nezaposlenima ulaz zabranjen, pozor eksplozivna sredstva, opasnost od požara i eksplozije”, istaknuti na rampi na prilazima vojarni. No, čini se kako skupljači otpadnih metala, a u ovom slučaju krhotina eksplodiranih granata, dijelova čahura i koječega odbačenog u silovitim eksplozijama kilometrima uokolo, za to previše ne mare.

- Mnogi od njih su siromašni ljudi, kojima je to osnovni izvor prihoda. Trojicu smo tu zatekli kako se provlače ispod mosta. Nakon što su ih naši stražari primijetili, pozvali smo civilnu policiju. Što reći: ljudi jednostavno nisu svjesni o kakvoj se opasnosti tu radi. Uopće ne razumiju da u krugu od pet kilometara još može biti opasnih sredstava. Najgore mi je kad vidim skupljače koji sa sobom povedu djecu, maloljetnike. Nemaju pojma što rade - ispričao nam je djelatnik MORH-a upućen u zbivanja oko pađenske vojarne.
Pajdin zaključak

Ubrzo će vojska postaviti i promatračnicu i reflektore koji će dan i noć osvjetljavati skupljače otpadnih bombi, koje zbog stupnja pogibelji upućeniji nazivaju i samoubojicama. Tu i tamo i neka divljač ili vjetar aktivira kasetnu bombu, kaže jedan pirotehničar.

- Ja sam bio onda kada je eksplodiralo. Evo, ovo je jedan komad koji smo tu blizu našli - pokazuje nam u ruci željeznički skretničar Vedran Šimlješa s obližnje postaje u Pađenima, dok njegov šef kaže: - Ma nije to ništa, u ratu nam je padalo tisuću komada na glavu - i pokazuje tračnice preko kojih je prošišala jedna od raketa, te razbijena vrata i prozore.

U selu nedaleko od vojarne saznajemo kako tu dolaze uglavnom skupljači iz drugih krajeva. “U nas se time bavio samo Jovica”, rekli su nam, no Jovicu nismo pronašli kod kuće. A kako doznajemo od otkupljivača sekundarnih sirovina u Kninu Mile Bičanića, kod njega su s “plijenom” iz vojarne dolazili tek tri puta, pa pretpostavlja kako odlaze u druge gradove: Šibenik, Split, Zadar.

Kod njega se za kilogram željeza plaća 1,20 kuna, a za mesing 18 kuna, veli. No tko to toliko riskira za tako malen novac, nameće se pitanje. - Kad je čovjek gladan, ne pita šta je opasno. Sirotinja nema ni za kruv - odgovara i zaključuje Pajdo, vlasnik ugostiteljskog objekta “Kod Pajde” u Pađenima.

- Reko je meni prijatelj drugi dan pošto je eksplodiralo: ajmo, Puki, skupljat, a ja mu reko: ti si lud, samo ti ajde - nadovezao se i Pajdin gost koji se predstavlja kao Pucko Puki. - Ako nekome paše da ostane bez glave radi 50 kuna, to je njegova stvar - okončao je raspravu o skupljanju eksplodiranih bombi treći muškarac u društvu.

Bombe i iz 2. svjetskog rata

Naši pirotehičari stalno čiste prostor od pet kilometara oko vojarne, no prostor je velik: ima i bombi i kaciga iz 2. svjetskog rata i trebat će jako puno vremena da se to obavi - kažu nam MORH-ovi djelatnici.
   Vijesti

 Novska: komemoracija poginulim hrvatskim braniteljima - 29.listoapd 2011
 
NOVSKA, 29. listopada 2011. (Hina) - Komemoracija za 315 poginulih hrvatskih branitelja u Domovinskom ratu, na novljanskome ratištu, održana je danas na Trokutu nedaleko Novske u organizaciji Bjelovarsko-bilogorske županije.

Vijence ispred kamenih spomen-obilježja položili su i svijeće zapalili izaslanici hrvatskoga predsjednika brigadni general Vlado Šindler, Ministarstva obrane brigadir Robert Suntešić te u ime Ministarstva obitelji, branitelja i generacijske solidarnosti Nevenka Benić. Vijence su položili i svijeće zapalili i izaslanstva Ministarstva unutarnjih poslova Bjelovarsko-bilogorske, Zagrebačke, Križevačko-koprivničke i Sisačko-moslavačke županije te predstavnici Samobora, Bjelovara, Svete Nedjelje, Vrbovca, Dugog Sela i Novske kao i udruge proistekle iz Domovinskog rata te rodbina i prijatelji poginulih.

Prije komemoracije održana je zadušnica za poginule hrvatske branitelje koju je predvodio generalni vikar Bjelovarsko-križevačke biskupije Stjepan Ptiček.

Nakon polaganja vijenaca na put prema Bjelovaru krenuli su sudionici konjaničkog maratona. Njime se obilježava 20. obljetnica oslobodilačke akcije "Otkos 10", kojom je oslobođena Bilogora i dio zapadno-slavonskoga okupiranog područja.

Osim poginulih hrvatskih branitelja, na novljanskom ratištu, tijekom Domovinskog rata, ranjeno je 500 branitelja iz 17 hrvatskih postrojba i tri specijalne policijske postojbe.
   Vijesti