|
|
|
KISTANJE Otkriven golemi poligon Jedanaeste rimske legije - 29.kolovoz 2010
|
Vojni kampus veličine gotovo šest nogometnih igrališta novi je senzacionalni “detalj“ arheološkog lokaliteta rimskog vojnog logora Burnum smještenog na desnoj obali Krke onkraj Ivoševaca u kistanjskom kraju.
- Riječ je doista o impozantnom vojnom vježbalištu, odnosno poligonu koji se naslanja na prije nekoliko godina otkriveni, te arheološki obrađen i konzerviran rimski amfiteatar koji je bio “srce“ vojnog logora, odnosno rimskog naselja koje je izraslo na tom lokalitetu.
Arheolozi su već ucrtali granice tog kampusa veličine 200 x 200 metara, a sada je pred nama razdoblje strpljivog iskapanja i istraživanja, to jest dokazivanja da se doista radi o vojnom poligonu kojim su se koristili vojnici 11. rimske legije - kazao nam je prof. dr. Miroslav Glavičić s Katedre za antičku arheologiju Odjela za arheologiju Sveučilišta u Zadru.
Doktor Glavičić izbjegava izrijekom kazati da je riječ o senzacionalnom arheološkom otkriću.
- Više bi se moglo kazati da je riječ o velikom iznenađenju. Nitko od nas nije očekivao da ćemo, nakon amfiteatra, naići na ovakav nastavak vojnog logora. Pred nama je sada novi veliki posao koji ću zajedno sa svojim studentima arheologije nastaviti već idućeg tjedna. Kada ćemo završiti istraživanje? Prostor gdje je više stoljeća stolovala rimska legija je velik i trebat će najmanje deset do petnaest godina da bi se dovršilo arheološko istraživanje i konzerviranje ovog lokaliteta.
- Ambicije su velike. Želimo stvoriti arheološki park Burnum. Njegovi temelji su već tu. Uz amfiteatar, koji je velikim dijelom istražen i konzerviran, odnosno obnovljen, tu su i konzervirani lukovi, ostaci vojnog zapovjedništva. Do sada pronađeni arheološki predmeti već čine fundus ovog ljeta otvorene muzejske zbirke u Puljanima.
Također, želja nam je, u okviru Edukacijskog centra, otvoriti međunarodnu arheološku školu. Cijeli taj posao zajednički radimo sa stručnjacima Gradskog muzeja Drniša i Nacionalnim parkom “Krka” čiji je direktor Željko Bulat prepoznao vrijednost ovog jedinstvenog arheološkog nalazišta koji se nalazi u granicama NP Krka, što je jedinstven primjer u svijetu.
- Posve smo sigurni da će, zahvaljujući ovom arheološkom parku, svake godine ovaj prostor posjetiti više tisuća turista, čime će se značajnije rasteretiti Skradinski buk, temeljni fenomen zbog kojeg NP Krka posjeti više od 700 tisuća turista. Ne zaboravimo da se na ovom području nalazi i Manojlovac gdje je i najveći slap u Hrvatskoj koji je pohodio i car Franjo Josip - kaže dr. Miroslav Glavičić.
- Burnum je u ovom trenutku, bez sumnje, najveći “aktivni“ arheološki lokalitet u Hrvatskoj. Iako je u više navrata, još od bečkih arheologa, istraživan ovaj lokalitet, tek od 2003. godine intenzivirali smo radove pod nadzorom akademika Nenada Cambija. Nismo imali ogledni primjer kako istraživati takav lokalitet, premda smo nešto slično posjetili u Austriji i Njemačkoj. Morate znati da je na ovom prostoru živjelo šest tisuća dobro obučenih profesionalnih vojnika čija je profesionalna služba trajala 25, a prema nekim naznakama i 30, pa i 35 godina. Riječ je o vojnoj postrojbi razine korpusa.
- Bili su to dobro obučeni i plaćeni vojnici koji su, nerijetko, kao pričuvni časnici i nakon profesionalne službe nastavili živjeti na ovom prostoru. Čak su se i ženili. Potvrđuju to i otkriveni grobni natpisi na Roškom slapu - kaže Joško Zaninović, ravnatelj Gradskog muzeja Drniša.
Kakva se “iznenađenja“ još mogu očekivati pri iskapanju arheološkog lokaliteta rimskog vojnog logora Burnum? Doktor Miroslav Glavičić vjeruje da će neizbježno biti otkrivena termalna postrojenja, kao i drugi sadržaji koji su služili za rekreaciju, ali i relaksaciju vojnika i stanovnika vojnog logora.
- Morate znati da je to bio savršen vojni ustroj. Rimljani nisu radili ništa slučajno. Cijeli logor je “niknuo“ na sjecištu više prometnica koje su vodile do Skradina (Scardone) koja je bila glavna opskrba luka legionarima, zatim u pravcu Bribira i Knina. Trase tih putova su utvrđene, a neke od njih su korištene sve do prošlog stoljeća, a glavna, koja ide od Bribira prema Kninu, je danas i asfaltirana - kaže doktor Glavičić.
marijan džambo
Logor
Stručnjaci tvrde da je gradnju stalnog logora počeo provincijski namjesnik Publije Kornelije Dolabela, o čemu svjedoči i natpis iz 51, odnosno 52 godine. Odlaskom legija nakon čega je Dalmacija postala “provincia inermis“, Burnum je postupno gubio vojno značenje. Otada ovo mjesto postaje civilno naselje koje je poslije dobilo status municipija.
Pretpostavlja se da je cestovna infrastruktura pridonijela propasti Burnuma koji se posljednji put spominje 537.g. vezano uz sukob vojske bizantskog cara Justinijana i postrojba ostrogotskog kralja Vitigisa koja je bila poražena.
Burnum je potom porušen, a moguće je da je konačno razoren u završnom pohodu Bizanta na Ostrogote pod vodstvom Narzesa.
Amfiteatar
Amfiteatar ima četiri ulaza, a najpoznatiji nalaz pronađen na ovom mjestu je veliki kameni ulomak dug 294 cm na kojem je uklesano ime cara Vespazijana i njegova titula imperator. Iz natpisa se može iščitati da je Vespazijan amfiteatar darovao legiji Flavia Felix IV.
Ovaj je amfiteatar (dug 50 i široka 47 m), kažu arheolozi, najviše služio za potrebe vojnika koji su ovdje vježbali i održavali ratnu spremu, a moguće i za razonodu. Mogao je primiti do 10 tisuća osoba.
Građen je djelomično na stijeni, tj. koristila se stjenovita konfiguracija vrtače. Stručnjaci procjenjuju da je amfiteatar građen najvjerojatnije 76.-77.g., a moguće i prije. Otkopavajući amfiteatar, arheolozi su pronašli dosta sitnijih nalaza, od novca, stakla, fibula, privjesaka, okova, pojasova, keramike, opeke, krovne cigle...
Arkade
Impozantni su i ostaci kamenih lukova nekadašnje zgrade zapovjedništva logora koje je izgrađeno oko 33. godine prije Krista.
- Da nismo intervenirali i izvukli sav beton koji je ranijih desetljeća nestručno i nekvalitetno postavljen između kamenih blokova, vjerujte mi, lukovi bi se urušili. Kamen je sada izbijeljen, ali i on će za koju godinu dobiti tamniju boju - kaže akademik Nenad Cambi.
|
|
|
|
Ono što je Knin mogao davno prije:Besplatno surfanje u gradskoj jezgri Šibenika - 11.kolovoz 2010
|
Šibenik pokreće projekt gradske bežične mreže u središtu grada
Na deset lokacija u staroj gradskoj jezgri postavit će se točke pristupa bežičnoj internet mreži. Također, omogućit ćemo svim korisnicima besplatno spajanje na internet u razdoblju od sat i pol dnevno po računalu - kaže Franko Vidović, šibenski dogradonačelnik. Riječ je o testnoj fazi gradske bežične mreže, koja će obuhvatiti razdoblje od jedne godine, točnije do kraja iduće turističke sezone.
- U tom vremenu dobit ćemo povratne informacije o korištenju mreže u određenim razdobljima. Nakon toga, išli bismo u širenje postojeće mreže. Moram napomenuti da u prvoj fazi nećemo moći pokriti cjelokupno područje staroga grada. Tako ćemo točke za pristup internetu staviti na mjesta najveće kocentracije ljudi. Poput, autobusnog kolodvora, Poljane, trga Medulić, trga ispred katedrale... - ističe Vidović.
On napominje kako korisnici gradske bežične mreže neće moći “downloadati” veće količine sadržaja. Isto tako, bit će zabranjen pristup svim stranicama neprimjerenog sadržaja.
- Ovaj projekt jedan je u nizu onih kojima je cilj revitalizacija stare šibenske gradske jezgre. Isto tako, naš je cilj da na svakoj lokaciji bude moguć pristup internetu svim građanima. Osigurali smo i novac u proračunu za gradsku bežičnu mrežu. Investicija je u ovoj fazi vrijedna 50.000 kuna plus PDV - rekao je Vidović.
Jezgra pod videonadzorom
Gradska vlast u suradnji s Turističkom zajednicom planira na gradskoj bežičnoj mreži postaviti i informacije o kulturno-povijesnim spomenicima u staroj gradskoj jezgri koje će tako biti dostupne svim turistima.
“Osim toga, u staroj gradskoj jezgri planiramo instalirati i videokamere kako bi spriječili i učestali vandalizam u tom dijelu grada”, rekao je dogradonačelnik Vidović.
|
|
|
|
Drniš: sve manje prvašića - 13.srpanj 2010
|
Lani se u osmoljetku upisalo 19 učenika više nego ove godine
Na drniškom je području iz godine u godinu sve manje djece, o čemu zorno svjedoče podaci o broju upisanih učenika. Prve razrede Osnovne škole Antuna Mihanovića Petropoljskog u Drnišu, naime, ove će godine pohađati svega 69 učenika, 19 manje nego prošle školske godine.
Tek 38 prvašića pohađat će matičnu školu u Drnišu, u Drinovcima je upisano 6 učenika, u Gradcu 9, a u područnom odjeljenju u Siveriću 8. Radonić će, pak, u školskoj godini 2010./2011. imati samo dva prvašića, po jednog učenika prvog razreda imati će Pokrovnik i Radonić, Pakovo Selo nijednog - a, kako nam je najavio ravnatelj Saša Kolombo, gasi se područno odjeljenje Kaočine.
Svjedodžbe o završenom osnovnoškolskom obrazovanju, pak, dobio je 121 učenik, koliko ih je završilo osmi razred. Sljedeću školsku godinu osme razrede pohađati će pet učenika više - 126 osmaša.
Drugim riječima, osmi razred u Drnišu pohađati će 57 učenika više nego što je prvašića, što dovoljno govori o daljem trendu depopulacije drniškog kraja. Inače, drniška škola od prvog do osmog razreda broji 912 učenika.
|
|
|
|
PETICIJA Drniš se ne miri s gubitkom sudova - 23.lipanj 2010
|
Povratak sudovanja u Drniš spriječio bi proces iseljavanja, poglavito mladih
Drnišani se ne mire s gubitkom pravosudnih institucija. Desetak udruga ujedinjenih u građansku inicijativu od Ministarstva pravosuđa i Vlade RH zatražit će da se u Drnišu osnuje stalna služba Općinskog i Prekršajnog suda Knin, i to u starim prostorijama nedavno ukinutih pravosudnih tijela u centru Drniša.
Takav zaključak donesen je na sastanku za koji je poziv bio upućen na adrese čak 20 drniških udruga.
Svoju suglasnost na zaključak dali su predstavnici udruge Sveta Barbara Siverić, Liga protiv raka, Udruga žena Sveti Roko, Gradska udruga umirovljenika, Ogranak Matice hrvatske Drniš, udruge Emanuel, Zvonimir, OGI Drniš, Udruga hrvatskih branitelja liječenih od PTSP-a Sv. Roko Drniš, Udruga Pravna pomoć i predstavnici Nezavisnog sindikata zaposlenih u srednjim školama. Sastanku su prisustvovali gradonačelnik Ante Dželalija, dogradonačelnica Vlatka Duilo, Draženka Dujmović, samostalni sudski tumač, i Jasna Marin iz Dalmacijavina.
- Uvažavajući razloge koji su doveli do ukidanja Općinskog i Prekršajnog suda i poštujući duboko ulazak naše zemlje u Europsku uniju, a rukovodeći se prvenstveno potrebama stanovništva ovoga kraja, udaljenošću od Knina, lošom prometnom povezanošću, velikim brojem katastarskih općina i 842 kilometra kvadratna koje je pokrivao Općinski sud Drniš, nesređenošću nekretnina te povijesnim kontinuitetom sudovanja u Drnišu još iz turskih vremena, apeliramo na Ministarstvo da razmotri naš prijedlog te da donese odluku u korist stanovništva Grada Drniša, Općina Unešić, Ružić i Promina.
To će usporiti procese iseljavanja stanovništva i negativne procese u svim područjima društvenoga života, stoji u usvojenom zaključku inicijative udruga iz Drniša. Ujedno je odlučeno da se za Dan grada, blagdan sv. Roka, organizira potpisivanje peticije građana u Drnišu, Oklaju, Gradcu i Unešiću. Liste s potpisima građanska inicijativa poslat će u Ministarstvo pravosuđa i Vladi RH.
Fizički spojeni s Kninom
Drniški Općinski sud od 1. svibnja i fizički je spojen sa kninskim sudom, nakon što su formalno pravno povezani od siječnja 2009. Od sredine ožujka, u Drnišu više ne djeluje ni Prekršajni sud, koji je također u cijelosti preseljen u Knin. Od tada svaki dan u Knin putuje sedam zaposlenika bivšega drniškog Prekršajnog suda te 20-ak zaposlenika Općinskog suda. Općinski sud u Drnišu dogodine bi proslavio 200 godina djelovanja.
|
|
|
|
|
